Zajednički naziv "preosjetljivost na hranu" obuhvaća alergije ili netolerancije na određene sastojke u hrani. Ova se dva pojma razlikuju na sljedeći način:

Alergije na hranu

Alergija je reakcija imunološkog sustava. Inače bezopasne komponente u hrani izazivaju (pretjeranu) reakciju tijela, slično kao da se radi o patogenu. Alergije na hranu kod pasa mogu, između ostalog, dovesti do trajnog svrbeža, upala kože ili probavnih smetnji.
Kod prave alergije na hranu, imunološki sustav gotovo uvijek reagira na određene bjelančevine koje pas unosi hranom.

Netolerancija na hranu

Kod netolerancije na hranu, za razliku od alergije, imunološki sustav ne sudjeluje. Riječ je o izravnoj reakciji organizma na određene sastojke (npr. mliječne proizvode, žitarice…), koja se može očitovati kao povraćanje i proljev, nadutost, bolovi u trbuhu ili gubitak apetita. Psi su također netolerantni na laktozu, tj. pate od probavnih smetnji zbog nedostatka enzima laktaze koji razgrađuje laktozu – to je osobito izraženo kod mladih životinja.

Pas može imati probavne smetnje i zbog dodataka prehrani poput konzervansa i bojila, kao i zbog određenih lijekova.

Uzroci preosjetljivosti na hranu

Do sada ne postoji znanstvena potvrda konkretnih rizičnih čimbenika. Mogući okidači mogu uključivati gastrointestinalne bolesti. Takve bolesti, izazvane bakterijama ili virusima, povećavaju propusnost crijevne sluznice. Prevelike bjelančevine tada mogu proći kroz "zaštitnu barijeru" crijeva i izazvati reakciju imunološkog sustava. Imunološke slabosti i genetske predispozicije također spadaju među rizične čimbenike.

U većini slučajeva, stvarni uzrok reakcije na sastojke hrane ostaje nepoznat, a jasna razlika između imunoloških i neimunoloških uzroka često nije moguća. Zbog toga se pojmovi alergija na hranu i netolerancija na hranu često zajedno svrstavaju pod opći pojam preosjetljivosti na hranu.

Simptomi preosjetljivosti na hranu

Uobičajena pseća hrana probavlja se bez problema kod zdravih pasa. Nasuprot tome, psi s alergijom na hranu često reagiraju nakon konzumacije određene hrane koju ne podnose: proljev, povraćanje, nadutost, napuhnut trbuh ili upale i iritacije kože te perutava koža. Dodatne posljedice mogu biti gubitak dlake, infekcije ušiju i analnih žlijezda, neugodan miris iz ušiju, gubitak apetita i apatija.
Važno je napomenuti da su to samo mogući pokazatelji. Simptome treba obavezno raspraviti s veterinarom, jer mogu biti uzrokovani i drugim bolestima.

Drugi mogući uzročnici alergija

Osim alergije na hranu, uzroci svrbeža i promjena na koži mogu biti i:

• Alergije iz okoliša (npr. pelud, kontaktna alergija na oprsnicu ili ogrlicu),
• Alergija na slinu buha,
• Paraziti (buhe, grinje),
• Gljivice na koži, infekcije,
• Ponašajni problemi (npr. lizanje šapa iz dosade).

Proljev također može imati brojne uzroke: gastrointestinalne infekcije, stres (putovanja, preseljenje, čak i pozitivan stres), lijekovi ili terapije protiv parazita, napadnutost parazitima, oštećenje organa itd.

Dijagnoza alergije na hranu

Alergije na hranu relativno su česte kod pasa. Međutim, pravu alergiju na hranu vrlo je teško pouzdano dijagnosticirati. Potraga za uzrokom provodi se isključivo strogom eliminacijskom dijetom (dijeta isključivanja). Često se nude i krvni testovi, no njihova pouzdanost je vrlo upitna jer ne mogu otkriti preosjetljivosti.

Eliminacijska dijeta započinje s hranom koja sadrži sastojke koje pas nikada prije nije jeo – dakle i novu vrstu mesa i novi izvor ugljikohidrata. Nakon što odaberete hranu, pas se mora hraniti isključivo time najmanje 8 tjedana.

Dosljednost tijekom dijete isključivanja

Osnova ove dijete je stroga i dosljedna primjena prehrambenog plana. Vi i svi oko psa ne smijete davati nikakvu dodatnu hranu tijekom tog razdoblja. To uključuje:

• poslastice,
• žvakalice (npr. svinjske uši, goveđi penis, kravlje vlasište),
• ostaci sa stola.

Bilo što što pas unese u usta tijekom tog razdoblja može izazvati reakciju kože ili probavnog sustava, i tako iskriviti rezultate dijete. Kao međuobrok možete koristiti istu odabranu hranu (i taj dio oduzeti od dnevne količine). Tijekom šetnje pazite da pas ne pokupi ništa s tla – u slučaju sumnje, pse treba držati na povodcu tijekom cijelog razdoblja dijete.

Samo ako se dijeta provede dosljedno, može dati pouzdan rezultat, pružiti informacije o eventualnoj alergiji ili preosjetljivosti na hranu i dovesti do smanjenja simptoma. Oni se neće povući odmah, ali otprilike od druge do treće tjedna mogu se početi smanjivati ili čak potpuno nestati kad se pronađe odgovarajuća hrana za psa. U prosjeku, potrebno je 3 do 4 pokušaja kako bi se došlo do pravog rješenja.

Obratite pažnju na sastav hrane!

Kod provođenja ovakve dijete važno je pažljivo proučiti deklaraciju nove hrane. Naime, izrazi poput "meso i nusproizvodi životinjskog podrijetla (min. 4% xy)" ne otkrivaju jasno koje su sve vrste mesa prisutne. Stoga je preporučljivo kontaktirati proizvođača za precizne informacije ili odabrati hranu s potpuno otvorenom deklaracijom (tzv. open declaration).

Više o ovoj temi možete pronaći u članku "Deklaracija pseće hrane".

Ako je vaš četveronožni prijatelj na lijekovima, razgovarajte s veterinarom o sastojcima lijekova u kontekstu eliminacijske dijete. Isto vrijedi i za dodatnu hranu i dodatke prehrani koje eventualno ne možete u potpunosti izostaviti. Neki lijekovi ili čak preparati protiv parazita u obliku žvakalica često sadrže mesno brašno ili druge životinjske sastojke kako bi se poboljšala njihova prihvatljivost.
Nakon što pronađete odgovarajuću hranu i pas više nema simptoma, preporučuje se provođenje tzv. provokacijske dijete, kojom se potiče namjerna reakcija (tzv. "provokacija"). U toj fazi postupno se ponovno uvode sastojci hrane koje je pas prije jeo — jedan po jedan — kako bi se vidjelo hoće li se simptomi ponovno pojaviti. Reakcija se može javiti nekoliko sati do nekoliko dana nakon konzumacije. Ako se to dogodi, odmah se vratite na izvornu eliminacijsku dijetu sve dok simptomi ne nestanu.
Tijekom cijelog procesa preporučuje se vođenje evidencije.